Ovi
prijedlozi su vrlo česti, ali se ne prevode uvijek isto. U našem jeziku često
sve zvuči kao u, na ili iz, ali u njemačkom moraš gledati da li je nešto mjesto, pravac ili porijeklo.
Zato
ćemo ići redom, jednostavno.
1. in = u / u nešto
Prijedlog
in najčešće koristiš kad je nešto u zatvorenom prostoru, u nekoj prostoriji ili kad ideš u nešto.
Najvažnije
pravilo je ovo:
• mirno mjesto = dativ
• kretanje prema unutra = akuzativ
Primjeri
Ich bin in
der Schule. – Ja sam u školi.
Er ist im Zimmer. – On je u sobi.
Wir wohnen in einem Haus. – Živimo u
kući.
Ich gehe in die Schule. – Idem u
školu.
Sie geht in die Küche. – Ide u
kuhinju.
Das Kind läuft in das Zimmer. –
Dijete utrčava u sobu.
Uporedi
Ich bin in
der Küche. – Ja sam u kuhinji.
Ich gehe in die Küche. – Idem u
kuhinju.
U prvoj rečenici već si unutra. U drugoj
rečenici krećeš se prema unutra.
2.
im = in dem
Riječ im
nije novi prijedlog. To je samo skraćeno od in dem.
Koristi se najčešće uz muški i srednji rod u
dativu.
Primjeri
im Haus – u kući
im Garten – u vrtu
im Auto – u autu
im Sommer – ljeti / u ljeto
im Januar – u januaru
im Hotel – u hotelu
Primjeri u rečenici
Ich bin im
Auto. – Ja sam u autu.
Er wartet im Garten. – On čeka u
vrtu.
Wir fahren im Sommer nach Deutschland.
– Ljeti idemo u Njemačku.
Sie arbeitet im Hotel. – Radi u
hotelu.
Slično tome postoje i oblici ins = in das i in die kad govoriš o kretanju prema unutra.
3.
auf = na / na nešto
Prijedlog auf koristiš kad je nešto na
površini, ali i u nekim ustaljenim izrazima za mjesta i događaje.
I
ovdje važi isto osnovno pravilo:
• mirno mjesto = dativ
• kretanje na površinu / prema gore = akuzativ
Primjeri
Das Buch
liegt auf dem Tisch. – Knjiga je
na stolu.
Die Tasse steht auf dem Tisch. –
Šolja stoji na stolu.
Ich lege das Buch auf den Tisch. –
Stavljam knjigu na sto.
Sie setzt sich auf den Stuhl. –
Sjeda na stolicu.
Wir sind auf der Party. – Na zabavi
smo.
Er ist auf der Arbeit. – On je na
poslu.
Još česti izrazi
auf dem Markt – na pijaci
auf dem Land – na selu
auf der Straße – na ulici
auf die Toilette gehen – ići u
toalet
4.
nach = u / prema / poslije
Prijedlog nach je vrlo čest kad govoriš o gradovima, državama bez člana,
stranama svijeta ili o tome da nešto dolazi poslije nečega.
Koristi se za
• gradove: nach Berlin
• države bez člana: nach Deutschland
• strane svijeta: nach links, nach
rechts
• vrijeme poslije nečega: nach dem
Essen
Primjeri
Ich fahre
nach Berlin. – Idem u Berlin.
Sie fliegt nach Deutschland. – Ona
leti u Njemačku.
Geh nach links. – Idi lijevo.
Nach der Arbeit gehe ich nach Hause.
– Poslije posla idem kući.
Nach dem Essen trinken wir Kaffee. –
Poslije jela pijemo kafu.
Er kommt nach Hause. – On dolazi
kući.
Važno: uz nach ne ide član kad govoriš o gradovima i većini država.
5.
aus = iz / od
Prijedlog aus najčešće znači da neko ili nešto dolazi iznutra, da je porijeklom odnekud ili da je nešto napravljeno od nekog materijala.
Primjeri
Ich komme aus
der Schule. – Dolazim iz škole.
Er kommt aus dem Zimmer. – On dolazi
iz sobe.
Sie kommt aus Bosnien und Herzegowina.
– Ona dolazi iz Bosne i Hercegovine.
Das Kind nimmt das Buch aus der Tasche.
– Dijete vadi knjigu iz torbe.
Der Tisch ist aus Holz. – Sto je od
drveta.
Das Glas ist aus Plastik. – Čaša je
od plastike.
Prijedlog aus uvijek traži dativ.
Najvažnije razlike
in ili nach
Ovo je jedna od najvažnijih razlika.
Ich fahre
nach Deutschland. – Idem u
Njemačku.
Ich fahre nach Berlin. – Idem u
Berlin.
Ich fahre in die Schweiz. – Idem u
Švicarsku.
Ich fahre in die Türkei. – Idem u
Tursku.
Dakle,
gradovi i većina država bez člana idu s prijedlogom nach. Države s članom često idu s prijedlogom in.
in ili auf
Ich bin in
der Schule. – Ja sam u školi.
Das Buch ist auf dem Tisch. – Knjiga
je na stolu.
Ich gehe in die Küche. – Idem u
kuhinju.
Ich lege das Handy auf den Tisch. –
Stavljam telefon na sto.
Ako je nešto unutra, često ide in. Ako je
nešto na površini, često ide auf.
nach ili aus
Ich fahre
nach Wien. – Idem u Beč.
Ich komme aus Wien. – Dolazim iz
Beča.
Sie geht nach Hause. – Ide kući.
Sie kommt aus dem Haus. – Izlazi iz
kuće.
Najkraće: nach pokazuje pravac prema nečemu,
a aus pokazuje da nešto dolazi iznutra ili odnekud.
Najčešće greške
Netačno: Ich
fahre in Berlin. – Ne kaže se
tako ako misliš da ideš u Berlin.
Tačno: Ich fahre nach Berlin. – Idem
u Berlin.
Netačno: Ich
komme nach der Schule. – To znači
poslije škole, a ne iz škole.
Tačno: Ich komme aus der Schule. –
Dolazim iz škole.
Netačno: Das
Buch ist in dem Tisch. – Knjiga
nije u stolu nego na stolu.
Tačno: Das Buch ist auf dem Tisch. –
Knjiga je na stolu.
Netačno: Ich
gehe nach die Küche. – Uz kuhinju
ovdje ne ide nach.
Tačno: Ich gehe in die Küche. – Idem
u kuhinju.
Mini-pregled
in – u / u nešto
im – in dem
auf – na / na površini
nach – u / prema / poslije
aus – iz / od
Još kratkih primjera
Ich bin im
Haus. – Ja sam u kući.
Ich gehe ins Haus. – Idem u kuću.
Die Lampe hängt an der Decke, aber das
Buch liegt auf dem Tisch. – Lampa visi na plafonu, a knjiga leži na stolu.
Wir fahren nach Österreich. – Idemo
u Austriju.
Sie kommt aus dem Auto. – Ona izlazi
iz auta.
Nach dem Kurs fahre ich nach Hause.
– Poslije kursa idem kući.
Das Bild ist im Zimmer. – Slika je u
sobi.
Die Kinder laufen auf den Spielplatz.
– Djeca trče na igralište.
Er ist auf der Party. – On je na
zabavi.
Der Ring ist aus Gold. – Prsten je
od zlata.
Ukratko
• in = kad je nešto unutra ili
ideš u nešto
• im = skraćeno od in dem
• auf = na površini ili u nekim
ustaljenim izrazima
• nach = za gradove, većinu
država bez člana, pravac i značenje poslije
• aus = iznutra, iz neke
zemlje/grada ili od materijala
Najlakše za pamćenje:
Ich fahre
nach Berlin. – Idem u Berlin.
Ich bin im Zimmer. – Ja sam u sobi.
Das Buch liegt auf dem Tisch. –
Knjiga je na stolu.
Ich komme aus der Schule.
– Dolazim iz škole.
