Ovo su njemački prilozi i veznici koji se koriste za opisivanje različitih okolnosti kao što su smjer, položaj, vrijeme i uzrok. Evo kako svaka riječ funkcioniše u njemačkom jeziku:
abwärts – "nadole";
koristi se za označavanje smjera kretanja prema dolje.
aufwärts – "naviše";
koristi se za označavanje smjera kretanja prema gore.
außen – "izvan";
označava položaj izvan nečega, suprotno od "innen" što znači unutar.
dabei – "tu,
pored";
označava prisutnost ili uključenost u neku situaciju ili aktivnost.
daher – "odatle,
otuda";
upotrebljava se za ukazivanje na izvor ili porijeklo nečega.
dahin – "onamo,
tamo";
koristi se za pokazivanje smjera ili krajnjeg odredišta.
dort – "tamo,
ondje";
odnosi se na neko određeno, ali udaljeno mjesto.
dorther – "odande";
označava porijeklo ili izvor nečega iz određenog mjesta.
dorthin – "tamo";
upućuje na ciljno mjesto kretanja.
draußen – "izvan";
koristi se za opisivanje nečega što je izvan zatvorenog prostora ili vani.
her – "ovamo";
označava kretanje prema govorniku ili prema određenoj točki.
hier – "ovdje";
označava trenutnu lokaciju govornika.
hin – "tamo";
implicira kretanje od govornika ili prema neodređenoj lokaciji.
hinab – "prema
dolje";
koristi se za označavanje kretanja prema nižem položaju.
hinten – "iza";
ukazuje na poziciju iza nečega ili nekoga.
hoch – "visok";
može se odnositi na visoku razinu ili položaj, ali i koristiti u izrazima poput
"hoch leben" (živjelo).
innen – "unutra";
odnosi se na unutarnji dio ili unutrašnjost nečega.
links – "lijevo";
upućuje na lijevu stranu ili smjer.
nach rechts
– "nadesno";
upućuje na desnu stranu ili smjer.
nirgends – "nigdje";
označava potpuni nedostatak neke lokacije ili mjesta.
oben – "gore";
upućuje na gornju poziciju ili mjesto.
rechts – "desno";
upućuje na desnu stranu ili smjer.
rückwärts – "nazad";
odnosi se na kretanje unatrag ili u suprotnom smjeru od naprijed.
runter – "dolje";
kolokvijalni izraz za kretanje niz nešto, slično kao "hinab".
überall – "svuda";
znači na svim mjestima ili u svim prilikama.
unten – "dole";
označava nižu poziciju ili mjesto.
von dort –
"odande"; označava porijeklo ili mjesto nečega ili nekoga.
von links
– "s lijeva"; doslovno znači "s lijeve strane", odnosno "s
lijeva".
von oben
– "odozgo";
znači s gornje strane ili iznad nečega.
vorn – "ispred";
ukazuje na prednju stranu ili područje ispred nečega.
vorwärts – "napred";
označava kretanje ili smjer prema naprijed.
ab jetzt
– "odsad";
znači počevši od trenutnog trenutka u vremenu.
ab morgen
– "od
sutra";
označava početak nečega što će se desiti počevši od sutrašnjeg dana.
ab sofort
– "odmah";
znači trenutno ili bez odgode.
abends – "u
večer";
odnosi se na večernje vrijeme.
bald – "uskoro";
upućuje na nešto što će se dogoditi u bliskoj budućnosti.
bis morgen
– "do
sutra";
označava vremenski period koji će trajati do sutra.
bisweilen – "katkad, tu i tamo"; znači povremeno ili s vremena na vrijeme.
damals – "tada";
upućuje na prošlo vrijeme ili na neki događaj u prošlosti.
dann – "onda,
zatim";
koristi se za označavanje redoslijeda događaja ili vremenske posljedice.
eben – "upravo,
baš
sad";
koristi se za označavanje nečega što se desilo nedavno ili upravo sada.
früh – "rano";
odnosi se na rano vrijeme u danu ili na rani stadij nečega.
gestern – "jučer";
upućuje na prethodni dan.
gleich – "odmah";
znači vrlo brzo nakon trenutnog vremena, često gotovo trenutno.
heute – "danas";
odnosi se na trenutni dan.
immer – "uvijek";
označava stalnu ili kontinuiranu učestalost.
inzwischen – "u
međuvremenu";
upućuje na vremenski period koji se događa paralelno s nekom drugom aktivnošću.
jetzt – "sad";
odnosi se na trenutni trenutak.
kurz – "kratko,
kratak";
može se odnositi na kratko vrijeme ili kratku udaljenost, ovisno o kontekstu.
lange – "dugo,
dug"
upotrebljava se da označi duži vremenski period ili veliku dužinu.
manchmal – "ponekad"
označava nešto što se događa s vremena na vrijeme, ali ne redovito.
morgen – "sutra"
upućuje na dan koji slijedi nakon današnjeg.
morgens – "ujutro"
odnosi se na dio dana od zore do podneva.
nachher – "kasnije,
potom"
koristi se za označavanje vremena nakon nekog događaja ili radnje.
neulich – "nedavno"
ukazuje na nešto što se dogodilo u skorijoj prošlosti.
nie – "nikad"
negira učestalost, označavajući da se nešto nikada nije dogodilo.
niemals – "nikad"
još jedan način da se izrazi negacija učestalosti, također znači da se nešto
nikada nije dogodilo ili nikada neće dogoditi.
noch – "još,
još
uvijek"
ukazuje da neka akcija ili stanje i dalje traje.
noch nie
– "još nikad" pojačava negaciju i koristi se da se kaže da nešto
nikada do sada nije učinjeno.
nun – "sada"
je sinonim za "jetzt", i upotrebljava se da se označi trenutni
trenutak.
oft – "često"
označava visoku učestalost nečega.
schon – "već"
se koristi za označavanje da se nešto dogodilo ranije od očekivanog ili da je
već u toku.
schon immer
– "oduvijek" znači od početka vremena ili za veoma dugi vremenski
period, često preneseno.
schon lange
– "već dugo" upućuje na nešto što traje ili se odvija već duže
vrijeme.
seit gestern
– "od jučer" ukazuje na vremenski period koji počinje od jučerašnjeg
dana.
seit kurzem
– "odnedavno" znači da je nešto počelo u bliskoj prošlosti.
seit morgens
– "od
jutra"
označava period koji počinje od jutarnjih sati.
seitdem – "otada"
ukazuje na period koji počinje nakon nekog događaja ili trenutka u prošlosti.
selten – "rijetko"
upotrebljava se kada se nešto događa u malom broju prilika.
sofort – "odmah"
znači bez ikakvog odgađanja, trenutno.
später – "kasnije"
odnosi se na budući trenutak ili vremenski period koji je nakon trenutnog.
vorhin – "upravo,
baš"
koristi se za nešto što se desilo vrlo nedavno.
wieder – "opet"
označava ponavljanje neke radnje ili događaja.
zuweilen – "ponekad"
sinonim je za "manchmal", i znači s vremena na vrijeme.
allerdings – "svakako, doduše" označava potvrdu, ali često uvodi i kontrast
ili ograničenje u izjavu.
allzu – "previše,
odveć"
upotrebljava se za naglašavanje ekstremne mjere ili stepena nečega.
anders – "na
drugi
način,
drukčije"
označava drugačiju metodu ili stanje od očekivanog ili uobičajenog.
auch – "također"
implicira uključivanje ili dodatak na već navedeno.
außerdem – "osim
toga"
koristi se za dodavanje informacije koja se ne odnosi direktno na prethodnu
izjavu.
äußerst – "krajnje"
ukazuje na vrlo visok stepen ili intenzitet nečega.
beinahe – "skoro,
zamalo"
označava nešto što je bilo vrlo blizu ostvarenja, ali se ipak nije dogodilo.
bekanntlich – "kao
što
je
poznato"
koristi se kada se referira na informaciju za koju se pretpostavlja da je već
poznata slušaocu ili čitaocu.
besonders – "naročito"
ističe nešto kao izuzetno ili iznad uobičajenog.
doch – "ipak"
se često koristi za naglašavanje kontrasta ili iznenađenja u odnosu na
prethodnu izjavu.
drittens – "treće"
koristi se pri nabrajanju da označi treću stavku ili argument.
ebenfalls – "također"
sinonim je za "auch" i koristi se za izražavanje saglasnosti ili
dodavanja slične informacije.
einigermaßen – "donekle"
ukazuje na to da nešto ispunjava određeni standard ili očekivanje, ali ne u
potpunosti.
erstens – "prvo"
upotrebljava se kada se nabrajaju stavke ili argumenti, označavajući početak
liste.
etwas – "nešto"
može biti korišteno kao neodređeni prilog koji označava određenu količinu, ali
nije precizno definisan.
fast – "skoro,
zamalo"
vrlo slično kao "beinahe", označava da je nešto bilo blizu da se
dogodi.
ferner – "nadalje"
upotrebljava se za nastavak izlaganja ili nabrajanja.
ganz – "potpuno"
ukazuje na potpunost ili celokupnost.
genauso – "isto
tako"
koristi se za izražavanje jednakosti ili sličnosti u odnosu na nešto drugo.
genug – "dosta"
znači da nešto zadovoljava potrebnu količinu ili mjeru.
gern – "rado"
pokazuje sklonost ili pozitivan stav prema nečemu.
hingegen – "naprotiv"
uvodi kontrast ili oprečnu informaciju u odnosu na prethodnu izjavu.
immerhin – "barem"
implicira da, uprkos određenim negativnim okolnostima, postoji neka pozitivna
činjenica ili aspekt.
jedoch – "međutim"
upotrebljava se za uvod u kontrast ili ograničenje u odnosu na ono što je
prethodno izrečeno.
kaum – "jedva"
označava da je nešto ostvareno ili primjećeno s minimalnom mogućom mjerom ili
teškoćom.
leider – "nažalost"
izražava žaljenje ili nezadovoljstvo u vezi sa situacijom.
mehr – "više"
ukazuje na povećanje količine ili intenziteta.
möglicherweise – "možda"
izražava neizvjesnost ili mogućnost.
nur – "samo"
ograničava izjavu na nešto specifično ili isključivo.
sehr – "vrlo"
pojačava značenje koje slijedi, često se koristi kao pojačivač.
so – "tako"
koristi se za uspostavljanje veze između uzroka i posljedice ili za pokazivanje
načina na koji se nešto događa.
sonst – "inače"
upozorava na alternativni ishod ili daje razlog za akciju.
umsonst – "uzalud"
znači da nešto nije imalo željeni efekt ili da je bilo besplatno.
viel – "puno"
odnosi se na veliku količinu ili intenzitet.
vielleicht – "možda"
slično kao "möglicherweise", ukazuje na neizvjesnost.
wenig – "malo"
ukazuje na manju količinu ili intenzitet.
am wenigstens
– "barem"
ukazuje na minimalnu količinu ili vrijednost koja se može očekivati u datoj
situaciji.
wie – "kako"
koristi se za uspostavljanje poređenja ili metode.
wirklich – "zaista"
koristi se za potvrđivanje istinitosti ili autentičnosti nečega.
ziemlich – "prilično"
ukazuje na značajnu ali ne maksimalnu mjeru ili intenzitet.
zudem – "osim
toga"
dodaje dodatnu informaciju ili argumentaciju.
zufällig – "slučajno"
označava nešto što se dogodilo bez planiranja ili očekivanja.
zumindest – "barem"
ukazuje na najmanju količinu ili stepen koji se može smatrati zadovoljavajućim.
zusammen – "zajedno"
označava zajedničko djelovanje ili okupljanje.
zweitens – "drugo"
koristi se u nabrajanju i označava drugu točku ili argument.
also – "dakle"
koristi se kao zaključna veznik za izvođenje zaključka ili posljedice.
dadurch – "time"
izražava sredstvo ili način pomoću kojeg se nešto postiže ili uzrok.
dafür – "za
to"
ukazuje na podršku ili razlog za nešto.
daher – "zbog
toga"
ukazuje na razlog ili objašnjenje za nešto.
darum – "zato"
koristi se za izražavanje razloga ili cilja.
dazu – "osim
toga"
dodaje dodatne informacije ili komentare.
demnach – "dakle" koristi se za uvod u zaključak koji se izvodi iz
prethodno rečenog.
denn – "jer" uvodi objašnjenje ili razlog.
dennoch – "usprkos
tome"
ukazuje na nastavak akcije ili mišljenja uprkos postojećim protivljenjima ili
teškoćama.
deshalb – "zato"
ukazuje na uzrok ili razlog nečega.
deswegen – "zato"
slično kao "deshalb", označava uzrok ili razlog.
folglich – "dakle"
ukazuje na logički zaključak ili posljedicu.
