Naši jezici sadrže brojne riječi koje potiču iz njemačkog jezika, uglavnom kao rezultat kulturnih i historijskih utjecaja.
Slovenski jezici, uključujući srpski, hrvatski i bosanski, prošli su kroz različite faze utjecaja drugih jezika tokom stoljeća. To uključuje utjecaje iz latinskog, osmansko–turskog, austro–ugarskog i drugih.
Posebno se mnogo njemačkih riječi pojavilo u ovim jezicima za vrijeme Austro–Ugarske monarhije (1867–1918). Tokom tog perioda, veliki dio Balkana bio je pod kontrolom monarhije, što je dovelo do velikog kulturnog i jezičkog utjecaja. Austrijski dijalekt njemačkog jezika, poznat kao austrijski njemački, bio je dominantan jezik u monarhiji.
Osim toga, poslije Drugog svjetskog rata, mnogi ljudi iz ovih zemalja otišli su u Njemačku kao "gastarbajteri" (gostujući radnici). Njihovo iskustvo i kontakt sa njemačkim jezikom također su uticali na jezike na Balkanu.
Sve ovo zajedno dovelo je do toga da su mnoge njemačke riječi ušle u ove jezike i postale dio svakodnevne upotrebe. Ponekad su to riječi koje se odnose na moderne tehnologije ili koncepte koji nisu imali ekvivalent u domaćim jezicima, a ponekad su to riječi koje su jednostavno postale popularne zbog utjecaja njemačke kulture i medija.
Neke od riječi:
Šnajder – dolazi od njemačke riječi "Schneider", što znači krojač.
Cimer – od
njemačke riječi "Zimmer", što znači soba. U našim jezicima se koristi za osobu s kojom se
dijeli soba ili stan.
Majstor – od njemačke riječi "Meister", što znači majstor ili
stručnjak.
Šalter – od njemačke riječi "Schalter", što znači prekidač ili, u
kontekstu javnih usluga, šalter za usluge.
Folija – od njemačke riječi "Folie", što znači folija.
Šarafciger – dolazi od njemačke riječi "Schraubenzieher",
što znači odvijač.
I mnoge druge.
